Osjećaj samopouzdanja i pozitivnog stava prema sopstvenom izgledu često proizlazi iz brige o sebi, što uključuje i očuvanje mladolikosti. U uslovima ubrzanog načina života i izloženosti stresu, ljudi sve više traže načine kako bi očuvali svjež i prirodan izgled.
Očuvanje mladolikog izgleda i usporavanje procesa starenja nisu samo aktuelni trendovi, već postaju bitan aspekti savremenog pristupa brizi o sopstvenom tijelu. Ljudi sve više prepoznaju važnost proaktivnog pristupa očuvanju svoje fizičke pojave. Uprkos neminovnosti starenja, tehnološki napredak i inovacije u dermatologiji omogućuju nam da usporimo vidljive znakove godina i očuvamo zdrav i mladolik izgled.
Antiaging tretmani danas nisu rezervisani samo za elitu, već su postali dostupni i prilagođeni širokim narodnim masama. Ovi tretmani ne samo da djeluju na površinske znakove starenja, već i na unutrašnje procese koji doprinose gubitku elastičnosti, pojavi bora i smanjenju volumena kože. Doktor Nenad Todorović profilisao se kao kao antiaging doktor koji brine o zdravlju i njezi kože svojih pacijenata, te se zalaže da iz njegove ordinacije izlaze osvježenog i prirodnog izgleda. Iako svjestan sve većeg broja onih koji tretmane ovog tipa rade iako nemaju ni stručnost ni uslove, u razgovoru za Estetica News savjetuje pacijentima da vode računa kome će povjeriti svoje lice.
Danas se sve više ljudi odlučuje da svoj prirodan izgled unaprijedi. Koji je najčešći motiv zbog kog se pacijenti odlučuju na estetski zahvat?
U skladu sa vremenom u kom živimo i standardima koje su nam postavili kako crveni tepih, tako i savremeni način života, sve više se ljudi odlučuje na estetske zahvate. U skladu sa tim kao što ste rekli ima pacijenata koji samo žele da unaprijede svoj prirodni izgled i koji teže da izgledaju svježe i odmorno, dok sa druge strane ima pacijenata koji žele da promijene neke nedostatke na svom licu ili tijelu koje smatraju da im smetaju u datum trenutku ili momentu.
Jesu li društveni standardi ljepote uticali na porast estetskih tretmana?
Svakako da je mnogo veći broj kako žena tako i muškaraca u posljednje vrijeme koji odlučuju da se podvrgnu nekom estetskom tretmanu, bilo da se radi o licu, vratu, kosi ili tijelu. U posljednjih nekoliko godina u našoj zemlji i okruženju je antiaging medicina doživjela veliki procvat i skok broja pacijenata i više nije tabu tema kao i ranije, dok se u svijetu ove procedure izvode odavno.
Važi mišljenje da će se mnogi koji su se jednom podvrgli estetskoj medicini istoj vratiti opet. Posljednje vrijeme svjedočimo činjenici da je sve više onih koji su pretjerali sa estetskim zahvatima. Kako se nosite sa etičkim pitanjima u estetskoj medicini
Kao što sam već napomenuo Holivud i crveni tepih su dosta uzeli maha i onda su se neki ideali ljepote malo i poremetili i postavili drugačija pravila. U velikoj eri hijaluronskih filera i mladih djevojaka koje žele da izgledaju isto, profilisao sam se kao antiaging doktor koji brine o zdravlju i njezi kože. Najveći broj mojih pacijenata su osobe dobi 30-65 godina koji prihvataju moj stil o njezi kože i brizi o zdravlju kože. Svim pacijentima zaista kažem da svi treba da starimo , ali da starimo sa stilom, njegovani i zdravi. Niti je po mom mišljenju idealno da osoba sa 65 godina nema niti jednu boru i da ima usne i jagodice kao što imamo u mladosti, niti radim takvu vrstu estetike. Jednostavno, predočim svojim pacijentima da je njegovana i zdrava koža uvijek u modi i to nikada neće biti napušteno, a samim tim se moj poziv kao ljekara ne kosi sa etičnošću.
Koliko je teško postići balans između estetskog unapređenja izgleda i očuvanja prirodne ljepote?
Meni nije teško. Volim da moji pacijenti izgledaju, prirodno i svježe. Kao što mi dosta pacijenata kaže 'doktore niko nije primijetio da sam radio ovaj ili onaj tretman samo mi kažu kako izgledam svježe i odmorno', e to je taj efekat koji želim da postignem kod svojih pacijenata i kom težim. Ne volim čim pacijent izađe iz moje ordinacije da kažu 'e vidi kako si uradila usne i jagodice', 'vidi se da ima dosta filera'... Kada radim te intervencije želim da to izgleda prirodno i osvježeno, a ne toliko primjetno. Svakako, to su sve stvari koje se dogovaram sa pacijentom na pregledu i do cilja dolazimo zajedničkim zalaganjem.
Koji je Vaš savjet za održavanje prirodnog izgleda s obzirom na to da se estetski tretmani moraju ponavljati nakon određenog vremena?
Zavisi od potreba pacijenta, stanja i kvaliteta kože, kao i od discipline samog pacijenta. Prije nego što počnem neki tretman uvijek obavim pregled i predložim pacijentu ciljane tretmane koji su adekvatni za njega. Kod mene dolazi veliki broj pacijenata sa ožiljcima kako od akni, tako i neke druge vrste, zatim pacijenata koji imaju problem sa aknama, tako da to nije samo estetski, već i zdravstveni problem koji treba riješiti. Iz tog razloga samo pravilna njega, dobar plan tretmana i pravi tretmani su recept za dugotrajno zdravu i njegovanu kožu.
Smatrate li da su neki estetski ideali nametnuti pacijentima i postoje li standardi kojih bi se pacijenti morali pridržavati?
Svakako smatram da su ideali nametnuti, ali ne treba da budu. Mislim da svako treba da bude svoj ideal i da u sebi vidi ono najvrijednije i najljepše. Svakako da svi želimo da unaprijedimo svoj izgled, ali opet ponavljam prirodan izgled je jedino što je dugovječno i ono čemu treba svi da težimo. Da budemo zdravi, njegovani i izgledamo prirodno. Ne treba svi da ličimo jedni na druge, nego treba da ostanemo svojstveni sebi, a opet njegovani, zdravi i prirodni.
Koji su najčešće traženi tretmani u Vašoj praksi?
Najčešće traženi tretmani su iz oblasti antiaginga, njege kože. To su tretmani iz sopstvene krvi, plazma bogata faktorima rasta i trombocitima PRP, zatim skinbusteri preparati bogati hijaluronskom kiselinom, aminokiselinama, vitaminima i peptidima, kao i Botulin toxin tip A. Svi ovi tretmani utiču na kvalitet, zdravlje i njegu kože. Botulin toxin tip A se koristi za blokiranje rada mimične muskulature u narodu je poznat kao botox i na taj način unaprjeđuje prirodan izgled. Ne naduvava kožu, ne ometa normalno funkcionisanje i ne moramo svi biti 'zaleđeni' nakon tretmana botoxom, jer upravo i on množe da se uradi prirodno i da izgleda prirodno.
Da li se njega kože razlikuje i koji se tretmani preporučuju u zimskim, a koji u ljetnjim mjesecima?
Njega kože se dosta razlikuje, kako u smislu tretmana, tako i u smislu kućne njege. Naime, zimi zbog velikih hladnoća i manjeg UV indeksa se preporučuju invazivniji tretmani koji će unaprijediti kvalitet kože i spremiti je za hladne dane poput hemijskih pilinga i microneedlinga, zatim PRP i skinbusteri. U ljetnjem periodu se hemijski pilinzi i microneedling ne preporučuju, dok su tretmani poput PRP, skinbustera uvijek preporučljivi za njegu kože i hidrataciju. Takođe SPF treba da se nanosi kako zimi, tako i ljeti, iako mnogi pacijenti često kažu, ali nema sunca. Iako nema sunčevih zraka kao u ljetnjem periodu UV indeks zračenja postoji i uvijek je potrebno nanositi SPF.
Tema nadriljekarstva prisutna u medijima kako u našoj zemlji, tako i okruženju. Može li se tome stati na put?
Da bi neko stekao zvanje doktora medicine, ili doktora stomatologije zaista prelazi jako dug put u svom školovanju. Da bi se bavio ovim pozivom moraš biti doktor medicine ili stomatologije jer poznavanje anatomije, strukture kože, tijela se ne može naučiti na nekom seminaru ili edukaciji koji traju jedan, dva ili pet dana. Za to se uči dugo vremena, polažu ispiti, prolazi praktična nastava. Nažalost, kako u našoj zemlji, tako i u zemljama okruženja sve je više osoba koje nemaju medicinsko obrazovanje, a bave se estetskom medicinom. Takođe ovi zahvati se ne bi trebalo izvoditi u kozmetičkim i frizerskim salonima, nego isključivo u ordinacijama ili klinikama. Takođe, jako je bitno da tretmane i procedure izvodi doktor medicine ili doktor stomatologije. Crnogorsko Udruženje doktora estetske medicine se zalaže i radi sve što može da osvijesti pacijente da ne idu u takve salone. Jako je bitno da znate kod koga idete i kome povjeravate vaše lice i uvijek birajte doktora medicine ili stomatologije.
Photo: Privatna arhiva