Brz način života kojem smo podložni danas donosi izazove i pritiske koji često ostavljaju malo vremena za duboko uživanje u trenucima. Loše životne navike krive su za posljedice – umor, nedostatak energije, alergije, bolove, pa čak i nezadovoljstvo sobom. Često ne shvatimo da je briga o sopstvenom tijelu srž zdravog života.
Ishrana koja je jedna od najbitnijih stavki kad je zdravlje cjelokupnog tijela u pitanju postaje podložna kompromisima, a na taj način i briga o sebi često biva stavljena po strani. Gledajući naše svakodnevne navike ishrane, primjećujemo kako smo, kao društvo, postali taoci efikasnosti na račun kvaliteta. Brzi obroci postaju norma, a pažljiv odabir namirnica ustupa mjesto praktičnosti.
Dugoročni efekti ovakvog stila života postaju očigledni nakon određenog vremena, a najprije su vidljivi na koži. Zaboravljamo da je biti zdrav i njegovati kožu poput umjetničkog djela – proces pun nježnosti, a ne opterećenja. izazov je vratiti fokus na sebe i svoje zdravlje.
Kroz pravilan odnosu prema hrani i sebi, možemo pronaći put ka očuvanju unutrašnje ravnoteže i sjaja kože koja odražava pažnju koju pridajemo sebi. Zahvaljujući savjetima nutricionistkinje Vane Gojković otkrivamo kako hrana postaje saveznik do savršene kože.
Kako ishrana utiče na kožu?
Ishrana ima jako važan uticaj na cijelo naše zdravlje, ne samo zdravlje i izgled kože. Koža, kao naš najveći organ, često je na udaru raznih agensa, koji nam "prijete" spolja. Ali ono što mi ne vidimo, a mnogo je važnije, jeste naše unutrašnje stanje. Izbalansirana i nutritivno bogata ishrana važna je za zdravlje i spolja i iznutra, dajući nam potrebnu energiju, nutrijente od kojih smo satkani, vitalnost i otpornost.
Treba da znamo da je koža refleksija našeg unutrašnjeg stanja. Sve što se ispolji na koži, ispolji se unutar nas. Stoga, koža je uvijek sjajan indikator našeg unutrašnjeg zdravlja, raspoloženja i balansa. Ako nismo u stanju ovo preispitati drugačije, eto, koža nam pomaže u tome.
Ishrana jeste važan segment čitavog mozaika zdravlja cjelokupnog, pa i zdravlja kože, ali nije jedini segment.
Zato se i kaže da ljepota počinje iznutra.
Da li tip kože diktira i kakva će ishrana biti?
Tip kože nije nešto čime bih se vodila u pravcu detekcije trenutnog stanja organizma i eventualne promjene u načinu ishrane, već stanje kože. I kada birate preparate za vašu kožu ne vodite se tipom kože, već stanjem kože. Ako je vaše stanje kože takvo da ona pokazuje iskušenost, crvenilo, pojačanu osjetljivost, ekcematozne ili atopijske promjene, onda je to svakako jako značajan alarm za promjenu načina i života i ishrane.
Naravno, ovaj odokativni skrining nije dovoljan. Za bilo kakve promjene u načinu života potrebno je uraditi dodatne laboratorijske i druge pretrage.
Promjena načina ishrane je vrlo ozbiljna stvar i toplo savjetujem svakom da svoje povjerenje uvijek pokloni licima koja su stručna i akademski školovana za ovakav tip savjetovanja.
Ali ono od čega uvijek možemo početi jeste fokus na cjelovitu hranu, onu koju naša ruka pripremi u kuhinji, smanjiti unos kafa, alkoholnih i gaziranih napitaka i, ako je ikako moguće, eliminisati šećere iz upotrebe. Prirodni šećeri uvijek mogu biti bolja opcija.
Koji su važni nutrijenti za zdravu kožu?
Svi nutrijenti su važni za kompletno zdravlje, pa i zdravlje kože. Hrana koju konzumiramo se sastoji od makronutrijenata i mikronutrijenata, koji predstavljaju sastavni dio nas. Dolazimo do toga da se čovjek hrani onim od čega je građen. Zato, nijedan nutrijent nema prednost u odnosu na onaj drugi. Svaki je neophodan i stoga nikako nisam zagovornik dijeta koje ukidaju konzumaciju nekog nutrijenta. Recimo, danas su toliko promovisane dijete sa pojačanim unosom proteina i masti, bez unosa ugljenih hidrata. A ugljeni hidrati su najvažniji izvori energije našeg organizma i biljnih vlakana. Ako ne unosimo dovoljno biljnih vlakana strada naš mikrobiom, otežana je probava. To nas nužno vodi u bolest. Kako možemo imati lijepu kožu, ako naša crijeva ne rade dobro?
I proteini, masti, ugljeni hidrati, vitamini i minerali su nam potrebni svakoga dana, u svakom obroku. E sad, iz kojih izvora ih uzimamo i koliko čega unosimo je još važnije.
Znamo da tijelo mora da se hidrira, te da je preporučljivo da se pije minimum osam čaša vode dnevno. Kako nedovoljno hidriranje organizma utiče na kožu?
Hidratacija je jako važna. Vjerujem da ste primijetili da tokom ljetnih dana, kada je koža izložena visokim temperaturama, ukoliko naš unos vode ne isprati ove visoke temperature dobijemo kožu koja je sparušena i stara. Hidrirati se čistom vodom je ključ zdravlja. I lijepog stanja kože. I, nijedna tečnost na svijetu nije zamjena za vodu. Dakle, sok nije zamjena za vodu. Kafa, ili čaj takođe nisu zamjena za vodu.
Voda je važan medijum za mnoge procese u našem organizmu. Potpomaže ispiranju crijeva, njihovoj peristaltici, uklanjanju toksina, putenosti kože, jasnijem i boljem rasuđivanju. Najbolji način da procijenite koliko vode vam je potrebno za dnevni unos jeste da vašu trenutnu kilažu podijelite sa brojem 25.
Kako šećeri i prerađena hrana utiču na kožu i postoje li namjernice koje treba izbjegavati?
Potpuno sam svjesna toga da mnogi kada pročitaju listu namirnica koju je poželjno izbjegavati, kod njih se probudi buntovnički nagon i otpor prema svemu što promoviše zdravlje. Stoga, uvijek sam prije za to da svako pojedinačno donosi odluke o eliminaciji nekih namirnica iz upotrebe, prema sopstvenom nahođenju.
Naravno, ovo se ne odnosi na onu kategoriju ljudi koji iz zdravstvenog razloga moraju eliminisati određene namirnice. Jasno je da dijabetičari moraju izbaciti iz upotrebe šećere, u suprotnom će ozbiljno ugroziti svoj život. Vjerujem da ste primjetili da kada konzumiramo slatkiše naša potreba za njima sve više raste. To je vrlo adiktivna hrana. Što ih više jedemo, to nam se sve više jedu. To je odmah signal da nešto nije u redu. Vještački šećeri, zaslađivači, rafinisani šećeri, prerađena hrana su isporučioci medijatora zapaljenja, tako što zakiseljavaju naš organizam. Trigeruju nas na nivou raspoloženja i emocija, uvodeći nas u ekscitirana stanja, česte promjene raspoloženja, nesanicu, produkciju toksina... što odmah uslovljava inflamatorne promjene na koži, njenu pojačanu reaktivnost, pojačanu produkciju sebuma, natečenost, sklonost ka nečistoćama.
Ako želite da pomognete sebi, da podržite svoje zdravlje, obezbijedite tijelu potrebnu energiju i osnažite svoj imuni sistem, prisustvo šećera u vašoj ishrani vam neće pomoći u tome.
Ukoliko imamo ekceme na koži, to može biti znak da moramo promijeniti ishranu. U tom slučaju o čemu moramo da vodimo računa?
Mnogi publikovani naučni radovi pokazuju snažnu vezu između stanja crijeva i ekcema na koži. Pojava ekcema može biti i rezultat imunološkog odgovora organizma na određenu hranu. To je alergija.
Najbolji način da to ispitate jeste eliminacija najčešćih alergena u hrani iz upotrebe dvije do četiri sedmice. Tu se uvijek savjetuje da se izbace jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, pšenica, riba, orašasti plodovi. Prate se promjene i nakon četiri sedmice ove namirnice se postepeno vraćaju u ishranu, uz pozornost odgovora organizma. Svakako da se ovaj protokol radi uz stručno savjetovanje, ne na svoju ruku.
Pojava ekcema može biti i psihogenog porijekla. Ako prolazimo kroz turbulentne situacije, koje nas stresiraju i emotivno iscrpljuju, koža će reagovati. Kako sam već rekla, koža je indikator našeg unutrašnjeg stanja. U takvim situacijama uvijek je dobro odraditi detoks protokol, uz stručni nadzor. Detoks protokol je uvod u promjene u ishrani na duže, koje su neminovne. To će nam svakako pomoći da osnažimo crijevni mikrobiom, a ako znamo da su crijeva 80 odsto našeg imuniteta, onda vam je jasno koliko je njihovo pravilni funkcionisanje preduslov našeg cjelokupnog zdravlja.
Zimi se konzumira mnogo jača hrana. Da li zbog toga naša koža trpi?
Naše tijelo prirodno vapi u zimskom periodu za jačom hranom i onom hranom koja grije naš organizam. I to je prirodna potreba. Dakle, ako zimi jedemo jaču hranu, to je ono što je našem tijelu potrebno. Ali, problem nastaju u količini njene konzumacije, u neizbalansiranosti, ne u porijeklu hrane. Zato naša koža zimi trpi zbog naše nepažnje, neadekvatne ishrane, pretjerivanja u hrani i piću i neadekvatnoj njezi kože. Koja se zimi svakako značajno razlikuje od njege kože u periodu toplijeg vremena.
Vitamini i minerali takođe utiču na poboljšanje kože. No, možemo li sa istima pretjerati i kako bi u tom slučaju pretjerano konzumiranje istih uticalo na najveći organ?
Vitamini i minerali se moraju adekvatno unositi i svaki njihov nedostatak ili višak u našem organizmu može biti podjednako opasan. Nikada ne savjetujem da vitaminsko-mineralne preparate uzimate na svoju ruku. Takođe, da vas o ovoj suplementaciji savjetuje vaš trener u teretani. Ljekari, farmaceuti i akademski edukovani nutricionisti mogu biti vaši savjetnici u upotrebi ovih preparata. Sve ostalo je zloupotreba. Njihova primjena zavisi od mnogo faktora, stanja organizma, upotrebe lijekova, bioritma, godina starosti, fizičke aktivnosti i dr. Podrška ovih preparata je svakako potrebna, često neophodna, pogotovo kada nam ishrana nije izbalansirana, ili ako prolazimo kroz stresan period u životu.
Danas upravo mnoge vitamine, minerale, kolagen, omega 3 masne kisjeline i sve ono što našu kožu čini ljepšom možemo uzimati kroz "čarobne pilule". Kao nutricionista, jeste li više za tablete ili smatrate da je mnogo zdravije kroz pravilnu ishranu nahraniti kožu?
Uvijek sam prije za prirodni izvor, dakle, da vitamine i minerale radije crpimo kroz adekvatnu ishranu. Ne bježim od suplementacije, još manje od suplementacije kroz adaptogene. Recimo, dnevna doza Spiruline ima više hiljada puta veći nivo Vitamina C od spanaća, koji se smatra najpotentnijim izvorom ovog vitamina u hrani. Omega-3 masne kiseline su neophodne za naše zdravlje i koliko god da se trudimo da ih iscrpimo iz ribe koja potiče iz dubokog mora, upadamo u drugi problem. Meni lično nije nikakav problem jesti losos svakoga dana za nadoknadu omega-3 masnih kiselina, ali to ne radim. Ne samo da je jako skupa namirnica kod nas, nego je i pitanje koliko ono što dolazi iz dubokih mora nosi teških metala sa sobom?! Da li je riba u konzervi opcija? Nije. Ako gledate njen nutritivan sastav djeluje vam kao super jeftino i lagano rješenje, ali ono što nigdje ne piše kao informacija jeste stepen njene kontaminacije olovom koje konzerva oslobađa. I zato se više od dva pita sedmično ovo ne preporučuje.
Treba da budemo svjesni toga koliko je "oštećena" ova naša Planeta i kako to utiče na hranu koja nam je na raspolaganju. I zbog toga je danas suplementacija često neophodna.